objavljeno ned, 15.01.2012 20:44 | autor: ura

kako si ti jedna sistematična i analitična osoba. mora biti da je divno živjeti u svijetu koji ti organiziraš. iskreno se nadam da tvoji ukućani ili ljudi sa kojima radiš sagledavaju u tebi dragulj od čovjeka.
a o uniji... mogao bih reći štošta ali bi se sve slilo u nešto što bi sličilo tvojem mišljenju i stavu. pa ću se onda samo saglasiti. ako moj glas uopće išta znači.

objavljeno ned, 15.01.2012 21:37 | autor: XTinnaX

Hvala puno na komentaru,svjesna sam toga,ali me sada boli svaka ta stepeica ..

objavljeno ned, 15.01.2012 22:54 | autor: selma

:)

objavljeno ned, 15.01.2012 23:15 | autor: aljara

Bez obzira na to što se euroskeptici ne bi možda s time složili, upravo je raniji početak procesa integriranja u EU omogućio znatno brži napredak Bugarskoj i Rumunjskoj, dok je Hrvatska godinama tapkala na zemlji. Nekoliko komparativnih prikaza moglo bi pomoći u shvaćanju gdje su Bugarska i Rumunjska bolje od Hrvatske, a gdje je Hrvatska ispred njih
Uzmimo, recimo, problem nezaposlenosti, koji je prema anketama identificiran kao jedna od glavnih zabrinutosti hrvatskih građana. Ako bismo se usporedili s Bugarskom i Rumunjskom, onda jako zaostajemo za njima. Prema podacima o stanju gospodarstva Rumunjske, Bugarske i Hrvatske u zadnjem istraženom kvartalu prošle godine, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je službeno na razini od 15,7 posto. To je tri puta više nego u Rumunjskoj, gdje je ta stopa pala na 5,1 posto.
Velik pad nezaposlenosti bilježi i Bugarska, gdje je stopa danas 9 posto. Rumunjska i Bugarska su počele pregovore s EU sredinom veljače 2000. Tada je nezaposlenost u Bugarskoj bila 19 posto, a u Rumunjskoj 9 posto. Tijekom procesa priključenja EU i Rumunji i Bugari su prepolovili broj nezaposlenih. Hrvatska je u tom razdoblju, dakle od 2000. godine do danas, na istoj stopi nezaposlenosti. Isti podaci Europske komisije pokazuju da je rast broja zaposlenih u Bugarskoj u zadnjem kvartalu 4,3 posto, dok je u Hrvatskoj simboličnih 0,7 posto.
rast prosječnih prihoda u Bugarskoj je u zadnjoj godini 10 posto, a u Hrvatskoj 5,7 posto, što je, ako se to zbroji s inflacijom, na realnoj razini od 2,6 posto. Bugarska i Rumunjska imaju značajno veći gospodarski rast od Hrvatske. Dok je kod nas u zadnjem kvartalu obuhvaćenom podacima Europske komisije zabilježen rast od 3,6 posto, taj rast je u Bugarskoj bio 6,6 posto, a u Rumunjskoj čak 7,8 posto

objavljeno pon, 16.01.2012 01:00 | autor: sarena

Od ranog djetinjstva naovamo sam se i nešto ubrzala u mnogo toga, ali eto, još se dogodi da kod čitanja pokojeg tvojeg teksta opet usporim. Ne znam što to znači. I meni mozak ne isključuje nužno samo žurba, a u vrata npr. se znam zaletjet i polako hodajući. Zaletjeti hodajući? A, da.

objavljeno pon, 16.01.2012 14:09 | autor: medeja7

:)))

objavljeno pon, 16.01.2012 23:22 | autor: nemezis

Uopće do ovog trenutka svoju mahnitost (žurbu rjeđe) nisam smatrala lošom stvari, usprkos počesto lošim posljedicama. Često nemam vremena za sve što želim utrpati u 24 sata, i možda je to zbog odnosa žurbe i brzine. Malo ću još misliti o tome :) Hvala svakako, pametan jedan post :)
Što se tiče Unije...da, nekako mi se čini da bi odgoda bila sasvim poželjna, iz već navedenih, i još ponekih razloga. Ali, bojim se da nismo te sreće.

objavljeno uto, 17.01.2012 11:50 | autor: aljara

Ima puno onih kojima ne odgovara ulazak u EU jer ona uređuje stvari, a njima odgovara nered, lov u mutnom, državno pogodovanje (a daleko se lakše nagoditi sa ‘zemom’ u nekom našem ministarstvu, nego s EU birokracijom) i Balkan.Mnogi ne misle baš o lovu u mutnom, ali im odgovara status quo (recimo šefić na izmišljenom mjestu u javnoj upravi),

Evo nekih bezveznih teza koje ‘objašnjavaju’ zašto ne valja ući u EU.



Europa želi uzeti naša prirodna bogatstva, naročito vode, i kupiti jeftino naše tvrtke, zemlju, šume itd.

B.1. Najprije besmislica o vodi jer je onda indikativna za mnoge druge stvari. Ovaj zaslužuje malo dužu analizu jer je indikativan za druge stvari. Nadam se da ćete razumjeti površnost ili neobrazovanost ili zlonamjernost ljudi koji koriste ovakve argumente, pa zaključiti nešto i o kvaliteti ostalih njihovih.

Narod, ali čak i ljudi u visokim krugovima
- kreću od fraze ‘Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja vodom u Europi’.
- Zatim nastavljaju sa frazetinom ‘Voda će biti u budućnosti važnija od nafte’
- i poentiraju s besmislicom ‘Europa će nam to sve uzeti’.

Izvor prve fraze je UNESCO-ov je Wordl Water Assessment Programme (WWAP), točnije upravo ova tablica. U popularnu kulturu je ušlo preko ovakvih bljuvotina od članka, kao što je ovaj nepotpisani, mislim da su čak oni prvi pisali, pa onda ostali prenijeli.

E sad gledajte:
- Radi se o vodi po stanovniku, a nas ima malo, je li tako?
- Prešutili su vam da je ‘dependency ratio’, tj. postotak tih resursa koji dolazi iz inozemstva, za RH jedan od najvećih na svijetu, 64%. Pa naravno! Jer kao što znamo Dunav i Sava ne izviru u RH
- Zašto EU ne ‘poklopi’ Gabon, koji ima 5 puta više vode po stanovniku od RH? (Andoru su već poklopili, valjda zbog ona dva potoka koji protiču kroz nju, doduše samo sezonski kad se topi snijeg, što joj daje možda i najviše vode po stanovniku).

objavljeno uto, 17.01.2012 14:19 | autor: kljuc

Čula sam od nekoga "tko će prije taj će kasnije" i mislim da više od 50% mojih žurnih poslova zahtjeva naknadnu intervenciju. Žurba i površnost se dobro slažu. Ulazak u EU je bio za nas dugotrajan proces, nije baš da im se žurilo primiti nas. Što se tiče nas mislim da smo u povijesti često pokazali kako ne znamo i ne možemo sami pa nam treba nekakav gospodar makar i loš.

objavljeno sri, 18.01.2012 08:50 | autor: Anoniman (Neregistriran)

poanta EU je da uplate i dobici iz proračuna idu po načelu reciprociteta, u koji ulaze gospodarska snaga, površina i stanovništvo.

To znači da veće i bogatije zemlje uplaćuju u proračun višestruko veće cifre nego što uzimaju, a male siromašnije obrnuto.

Samo Poljskoj je predviđeno 100 milijardi u 2013., a uplaćuju oko 20 puta manje.

Razlog je upravo to što EU želi razviti nerazvijene krajeve, da bi proširili tržište i spriječili moguće nestabilnosti tržišta koju bi uzrokovala slabija gospodarstva, dok iz vanjske trgovine unatoč tome zarađuju. Iznimka je Velika Britanija, koja je isposlovala smanjenje svog udjela, ali još uvijek plaća više nego što dobiva (i nikako nisu sretni zbog toga). Zapravo vrlo dobar sistem, ako mene pitaš

objavljeno pet, 20.01.2012 00:06 | autor: natuknica

Ah, Ura, hvala ti OPET na lijepim riječima. Budi malo oprezniji, mene ti je lako uobraziti. ;) A i nisam baš sigurna da mi okolina uvijek uživa u mom društvu. Tako ti to dođe, ponekad mi se i spava. ;)

Selma, :)

Aljara, lijepo mi je to baš koliko se trudiš. Ali, iako sam matematičar, nisam baš odgojena da volim takve brojke. Ili možda baš zato što sam matematičar. Statistika mi je svakako bila jedan od najtežih predmeta na faxu. Sada kad gledam unatrag, možda baš kao i povijest, zbog velikih mogućnosti manipuliranja podacima. I onda, dobiješ neke brojke koje ti baš i ne govore ništa upotrebljivo. Ne spominje li se baš u Kini nekakav dvoznamenkasti rast? Zašto onda ljudi ne navaljuju na Kinu i ne odlaze tamo živjeti kad je već tamo toliko bolje? Hmmmm, ili je možda tamo bolje nego lani, ali ne i bolje nego ovdje? Zašto se zapravo događa upravo suprotno, da Kinezi preplavljuju cijeli ostatak svijeta, uključujući i tu jadnu Hrvatsku u kojoj je toliko loše? A niti nisu članica Europske unije da bi se baš mogli toliko kretati... Nisu li nas šopali isto tako nekakvim brojkama kojima se tumačilo kako je u Hrvatskoj najveća kriza u cijeloj Europi? Da bi onda rekli da su neke europske države zapravo frizirale svoje rezultate i prikazivale stanje boljim nego što je bilo? Pa sad, nitko nam ne objašnjava kako u Hrvatskoj vjerojatno ipak nije bilo najgore. Ne, jer to narod ne smije čuti. Sačuvaj Bože da neki narod poštuje sam sebe!
No dobro, kad već toliko voliš brojke, hajde budi dobar/dobra pa mi daj sve te pokazatelje za Irsku u nizu godina od kada su nam tumačili kako je upravo Irska model kojeg moramo imitirati pa do vremena kada Irska ispada jedan od najvećih problema u EU??? Može? Sigurna sam da imaš negdje i te brojke, ali bih bila puno sretnija kada bi mi bilo objašnjeno gdje je to Irska pogriješila pa da to ipak ne kopiramo. :)

E, da, Šarena, to samo oni poput nas mogu razumjeti kako se može zaletjeti polako hodajući! ;)

Medejče, :*

Da, Nemezis, strašno - nismo mi te sreće... ;)

Aljara, već sam molila da me se ne trpa u koš s ljudima koji se koriste metodama zastrašivanja i jezikom mržnje da bi spriječili ulazak u Europsku uniju. Ja ne podnosim metode zastrašivanja i jako me smeta što nas se pokušava zastrašiti pričama o zapadnom Balkanu ili ne daj Bože zajedničkim ulaskom sa Srbijom ako sada zaokružimo NE. Strašno, ako to nije govor mržnje, ne znam što je. I to od nekih takozvanih openminded političara, jako tolerantnih i kooperativnih. Moš si mislit. Ja previše cijenim sebe da bih mogla smatrati svoje sugovornike toliko glupima da padaju na takve prijetnje. I zato, budi dobar/dobra, poštuj samog/samu sebe, i vrati se argumentiranoj raspravi jer ti to možeš. :)

Ključ, ti si mi svakako dala najbolji protuargument na ovaj moj post. I djelomično imaš pravo. Da su nas pustili ranije, možda bismo do sada već iskoristili te blagodati ranije integracije koje Aljara spominje za Rumunjsku i Bugarsku. Mada ja nikada nisam željela u EU, zbog već ranije spomenutih usporedbi s Jugoslavijom i SSSRom. Ne kužim nikako, ako vidiš da ispred tebe neki ljudi odu u neku Šumu i da iz nje izlaze više mrtvi nego živi, što te tjera da i ti uđeš u tu istu šumu? Koliki mazohist treba biti za tako nešto? Tu pod ljudima prije mislim na Jugoslaviju i SSSR, a pod mazohistom na EU. No eto, čak i odgađanjem dozvole za Hrvatsku, EU je dodatno izgubila kredibilitet. Jer nitko me ne može uvjeriti da su Rumunjska i Bugarska bile u bilo kojem obliku, od ekonomije i gospodarstva do pravosuđa, spremnije za ulazak od Hrvatske. Dakle, ono čime se EU vodi i nije baš zdravi razum, nego više opet nekakve ucjene i ciljevi nekih trećih tamo. I sad, to kao nema veze s korupcijom? Ili nepotizmom? Ulazimo kao u neko sređeno društvo? Moš si mislit! Druga stvar koja me izbezumljuje, to su željezničke pruge. Ne znam sad točno kada je to bilo kada su mi tumačili kako postoji fond EU za unaprijeđenje infrastrukture. Pitala sam zašto onda taj fond nismo koristili za izgradnju cesta? Rekli su mi da je to zato što smo mi te ceste počeli graditi prije nego što nam je pristup tom fondu bio moguć i da smo zapravo time pokazali kako to možemo i sami i da nam pomoć EU za to nije potrebna. Ali su mi obećali da će taj fond biti iskorišten za pruge. Bogu hvala, o potrebi sređivanja željezničke infrastrukture se priča odavno, pristup fondu je već dugo otvoren, a za željezničke pruge ni p od projekta. E, to mi se nikako ne sviđa. Sve mi se vidi da od toga neće biti ništa. I čemu onda ulaziti u EU? Samo da bismo uplaćivali u te fondove, jer to se mora, a da ne bi iz njih ništa iskoristili? Jer mi smo debili. To je tako. Ako smo već toliki debili da ne znamo uzeti pomoć koja nam se pruža, zašto bismo mi tu pomoć davali?

Anoniman, eto sad sam pročitala tvoj komentar, a već sam ti dala odgovor u obliku sljedećeg posta. Kao što možeš vidjeti, slažem se s tobom potpuno, ali samo teoretski. U praksi, baš i ne vidim da to tako stvarno i šljaka. :)